MidnightBSD was founded in 2006 by Lucas Holt. The project is a FreeBSD 6.0 fork with an emphasis on creating a desktop focused BSD.
While there are other BSD desktop projects (most notably PC-BSD and DesktopBSD), we wanted to create an entire desktop centered BSD from the kernel all the way up to the standard applications. We want a BSD that a grandmother could install and use.
FreeBSD makes a great server, but can it rise to the challenge of running Compiz as a workstation?
One of the many criticisms of Open Source software (indeed even FreeBSD) is that it is not ready for the desktop.
So our OpenBSD-based network now includes redundant firewalls, domain name servers, a mail gateway and a web proxy cache. (Read previous issues of BSD Magazine) All the services provided by these machines are particularly critical and can’t afford even minimal downtime. Redundancy may give us the time to recover a failure before having angry users trying to knock down our door, but it doesn’t free us from the responsibility to detect and solve ongoing problems.
- Daniele MazzocchioInstalling set of open-source programs without lack of functionality Instead of Microsoft Exchange Server. This way Groupware-part will be replaced on Horde Groupware.
- RASHID N. ACHILOVI was talking in previous articles about how to run applications widely used in the Industry that can be supported by BSD apart of classical IT services.
As clear example of this is SAP Suite. SAP covers all possible asset management to control the cost related to production and also maintenance but as per tighted cost in investments today, the Plants must run 24/7 with maximum reliability and productivity possible.
FreeBSD is my pick for best modern operating system to use on older PCs. I can’t believe how many used PCs end up as landfill while students, educators, low income families and others go without a computer at all.
- Laura MichaelsFreeBSD has the moniker Unknown Giant. I confirm that it is true in my place. I have asked system administrators, computer enthusiasts, and hobbyist about FreeBSD and they didn’t even know what I’m talking about.
- Joshua EbarviaPre nekoliko dana Martin Owens, aka. DoctorMo, je objavio sjajan PDF vodič za početnike u Linux svetu na svom blogu: Asking Smart Questions. Citiram reči kojima je on opisao svrhu ovog poduhvata:
Ukoliko ste se ikada borili da dobije pomoć koja vam je potrebna od Ubuntu zajednice, ovaj vodič može vam pomoći.
Čitajući komentare video sam da postoji mogućnost kreiranja i lokalizovanih verzija ovog dokumenta. Nakon nekoliko razmenjenih poruka sa Martinom, upoznavanja sa ground control alatom i savete Dalibora prilikom prevođenja, danas je dostupna i srpska verzija ovog uputstva. Pdf dokument možete preuzeti sa članka how-to-ask-for-translations, ili klikom na sliku ispod.
Preuzmi PDF
Sada još preostaje da se ovaj vodič uključi i u IRC sobu #ubuntu-rs i milina .
P.S. Dalibore moraš napraviti blog ili neku stranicu da mogu da ubacim vezu
Ovaj put ću biti kratak, jer slika govori više od reči. Uživajte:
Ubuntu from Keith Kenniff on Vimeo.
Oni koji nemaju flash podršku sa ovog linka Ubuntu video, mogu pogledati prezentaciju. Jednostavno izaberite u donjem desnom uglu “Switch to HTML5 player” i uživajte.
Od kad koristim Linuks, probao sam dosta distribucija i uglavnom koristio ona najrasprostranjenija okruženja – Gnome ili KDE, potom, probao sam FluxBox, E17, Openbox. Trenutno se i dalje držim KDEa, koji još uvek radi bez većih problema, ali vreme je da se potraži neka alternativa. Nešto što ne opterećuje mašinu previše, a što bi bilo dovoljno lako i prijatno za korišćenje. Kad se sve sabere i oduzme, izbor spada na Openbox.
O Openbox-u sam već pisao u julskom broju „Sveta Kompjutera„, a ovaj tekst treba da dopuni celu tu priču. Ne bih voleo da se ponovim, ali neke stvari bih i ovde podvukao.
Instalacija samog upravnika prozora je laka i brza. Problem se pojavljuje kada se krene sa čitanjem dokumentacije za podešavanje. Zahteva puno nerava i vremena za tako nešto, međutim iz ove negativne stvari proističe to da se upravnik može konfigurisati da potpuno udovolji željama korisnika. Što se tiče početnog podešavanja i instaliranja potrebnih aplikacija za rad – posao zavšrava tutorijal na archwiki stranici namenjenoj podešavanju openboxa u okviru koje postoje i preporučene aplikacije. Kada se ispoštuju sve navedene tačke, već se dobija stabilno i potpuno funkcionalno okruženje. Ukoliko se želi finije podešavanje, onda na zvaničnoj stranici se nalazi celokupna dokumentacija. Ko voli nek izvoli, a moguće je podesiti doslovno sve! Nezavisno od petljanja po konfiguracionih datoteka, ono što se meni dopada je da nakon prijavljivanja na okruženje, sam sistem ne jede više od 100MB RAM memroije.
Do sad nisam se mnogo bavio „pipe“ menijima, ali i to će doći na red. Najveći mi je problem što ne mogu da pronađem odgovarajuće rešenje za izbor tastature. Do sada sam probao xxkb i axkb. Za prvi navedeni nije mi pošlo za rukom da ga podesim, dok sam drugi koristio, ali promena „keyboard layout-a“ je važila za ceo sistem, a cilj mi je da podesim da važi za pojedinačni prozor.
Umesto slika, evo par klipova da se vidi i oseti šta je to Openbox, kako radi i šta sve može:
PodeliUpravo sam na mail listi Ubuntu novosti, dobio informaciju o programu za statističku obradu podataka GNU PSPP (ako je neko imao susreta sa ovim tipom programa, poznat mu je sigurno SPSS…).
Program možete naći na matičnom sajtu http://www.gnu.org/software/pspp/.
Naravno, autori su se potrudili i oko paketa za Ubuntu, a uputstvo za dodavanje repozitorijuma možete naći na sledćem linku http://pspp.kiberpipa.org/
Dokumentaciju i uputstva možete naći ovde http://www.gnu.org/software/pspp/documentation.html a Wiki stranica programa je na sledećoj adresi http://pspp.kiberpipa.org/wiki/doku.php
Ja ovoga puta neću pisati o varijansi, intervalu poverenja, korelaciji i sličnom, ali se nadam da će svi kojima je potreban jedan ovakav alat uživati u ovom programu.
Pre par dana postavljeno je pitanje na Ubuntu Forumu kako učlaniti Ubuntu u MS domain (ili bolje reći u Aktivni direktorijum), pa eto prilike da napišem nešto i o tome detaljnije.
Da ne ulazim sada u razlike rada u radnoj grupi u odnosu na domen, preći ću odmah na problematiku.
Do sada je bila ustaljena praksa da se Linux učlanjuje u domen podešavanjem Sambe (za one koji vole da zasuku rukave i „ispraljaju ruke ispod haube“ u terminalu), no, već neko vreme postoje i lakši načini za tako nešto. Govorim, naravno, o Likewise Open, koje je već došao do verzije 5.
Kako se već nalazi u repozitorijumima Ubuntua, njega možete instalirati ili iz Synaptic-a ili iz konzole. U Synapticu obeležite pakete likewise-open i likewise-open-gui (drugi vam je potreban ako želite iz GUI da uradite učlanjenje u domen) i instalirate ih. Što se tiče konzole, priča je standardna:
sudo apt-get install likewise-open likewise-open-gui
Nakon toga, imate dva načina za učlanjenje Ubuntu-a u domen: iz konzole ili iz GUI-a.
Program se nalazi u System/Administration/Active directory membership i kada ga pokrenete, dovoljno je ukucati ime računara (koje će, uzgred budi rečeno, već biti upisano kako treba) i ime domena, pristisnuti Join Domain dugme i kada zatraži, upisati korisničko ime i šifru (naravno, u pitanju je administratorski nalog i šifra administratora domena).
I to bi bilo to.
Što se tiče konzole, postupak je sledeći:
sudo domainjoin-cli join MojDomen Administrator
gde naravno MojDomen menjate realnim imenom domena a Administrator korisničkim nalogom administratora domena. Upitaće vas za šifru pa je unesite (šifra je administratora domena koga smo maločas naveli u komandi).
Na domen se logujete tako što na ekrenu za logovanje upisujete:
MojDomen\Korisnik
i šifru korisnika (naravno, da ponovimo: MojDomen menjate pravim imenom domena a Korisnik pravim korisničkim imenom domenskog korisnika).
E, sad, na kraju mala začkoljica: da bi kredencijali administratora mogli da se upotrebe (drugim rečima, da možete nesmetano da koristite naredbu sudo) mora da se izmeni /etc/sudoers fajl. Iza linije
# Members of the admin group may gain root privileges
treba upisati sledeće:
%MOJDOMEN\GRUPA ALL=(ALL) ALL
gde ponovo menjate MOJDOMEN sa imenom pravog domena, a GRUPA sa grupom kojoj propada korisnik (npr: DOMAIN\Users ili DOMAIN\Builtin).
Detaljnija objašnjenja i podešavanja možete naći u dokumentaciji na zvaničnom sajtu Likewise Open
This article is an excerpt from the Firewalls and VPNs chapter of the book The Best of FreeBSD Basics (ISBN 9780979034220), published by Reed Media Publishing.
- Dru LavigneOne floppy systems are very practical, as they usually have a specific goal, which cannot be said about all Live CD’s.
- JURAJ SIPOSThis article documents the remote installation of the FreeBSD operating system when the console of the remote system is unavailable. The main idea behind this article is the result of a collaboration with Martin Matuska mm@FreeBSD.org with valuable input provided by Pawel Jakub Dawidek jd@FreeBSD.org.
- DANIEL GERZOIn a previous document, we built redundant firewalls using the CARP and PFSYNC protocols; these were the first building blocks of a hypothetical, penBSD-based, small private networkthat we are going to build step by step across several documents.
- DANIELE MAZZOCCHIOITTIA DB SQL and SQLite are used by software developers to manage information stored in applications and devices. Designed to be hidden from the end-user, these embedded relational database management systems are linked into the application or firmware as self-contained software libraries.
- Sasan MontaseriRadeći na Macovima u poslednjih par godina, navikao sam na neke stvari.
Spaces, tj virtualne radne površine, dokovi, vidžeti, dašbordi i sl… sve to imam na Linuxu.
Ono što nemam, a što mi se veoma dopada je označavanje datoteka bojom. Npr. pročitam neki pdf, i sa dva klika ga obojim crvenom bojom, tako da postaje veoma uočljivo šta još treba da se “procesira”…
Jednostavno i efektno... a i šareno :)
Bilo bi sjajno kada bi se ovakva mogućnost pojavila u Delfinu, KDE-ovom fajl menadžeru. Sa Nepomukom i Strigijem, od ovoga bi moglo da se napravi nešto što bi bio sastavni deo rada u KDE okruženju.
Neko će reći: “Zašto krasti ideje?” a ja bih rekao “Šta ima veze?” :)
Ono što svaki iskusan korisnik računara zna je da postoje samo tri stvari koje su nezaobilazne prilikom korišćenja računara. Te tri stvari su:
Ko god ne poštuje ove tri osnovne stvari pre ili kasnije će staviti prist na čelo, mada se može desiti da prislonite i nešto drugo na čelo, ako su vam podaci koje ste izgubili bili zaista bitni. Izbor alata za pravljenje rezervnih kopija je zaista veliki, čak šta više, to možete raditi i bez ikakvog posebnog alata osim menadžera fajlova ili nekog programa za rezanje diskova. Ono što sam nedavno stavio je program Back in time. Ranije sam koristio Lucky backup, ali samo odlučio da probam Back in time koji pruža mogućnost pravljenja snimaka stanja u prošlosti. Ova mogućnost je odlična za slučaj da se presnimi neki fajl, jer ga lako možete vratiti u neko predhodno stanje u prošlosti.
Back in time - GTK
Back in time je jedan zaista jednostavan backup alat za Linux. Inspirisan je programima Flyback i TimeVault. Rezervne kopije se prave kreiranjem snimka određenog skupa fascikli koje ste mu predhodno dodelili. Ono što je dobo je to da postoje dva sučelja na raspolaganju: Gnome i KDE 4 (> = 4.1). Tako da vam se lepo uklapa u okruženje koje god da koristite. O instalaciji neću govoriti, jer verujem da ga većina distribucija ima u svojim riznicama. Sve što treba da uradite je da podesite:
Postavke
I to vam je sasvim dovoljno da vam računar sam bez ikakve vaše intervencije, nakon intervala koji ste mu odredili, napravi rezervni snimak podataka onih fascikli koje želite. Ali ukoliko imate više prohteva, back in time vam omogućava da idete i u sitnije detalje, no neću ih ovde spominjati, verujem da ćete se snaći i sami. Kao dodatni vid zaštite, najbolje je da se bekap pravi na nekom drugom uređaju. Ljudi često koriste CD/DVD diskove ili eksterne hard diskove. U slučaju da želite da pravite kopije na nekom drugom računaru preko mreže moja preporuka je NFS, koji i sam koristim. Napravio sam i uputstvo za podešavanje NFS servera i povezivanje klijenta na njega. I za kraj, citat nepoznatog autora:
Korisnici račuara su podeljeni u dve kategorije: Oni koji su izgubili podatke …i oni koji nisu izgubili podatke, JOŠ.
Hteo bih da imam mogućnost da pristupim svom kućnom računaru preko interneta kad god je uključen. Problem je što se relativno često menja IP adresa mog kablovskog modema, zbog problema sa provajderom, eventualnim resetovanjem modema itd.
Šta je ideja? Ideja je da moj kućni računar periodično pristupa web serveru (koji ima fiksnu adresu), da se tamo “predstavi” i da ostavi svoju IP adresu, koju bih ja kasnije mogao da pročitam i iskoristim je za ssh ili neki drugi vid pristupa.
Na serveru bih napravio mali php portal kome ne bi mogli da pristupaju roboti pretraživača, drugi korisnici, već samo ja i moj kućni računar. Pretpostavljam da bi tu trebalo da postoji neka php strana, eventualno minijaturna mySQL baza u kojoj bih čuvao promene IP adrese. Ovaj poslednji deo bi mogao da bude i u obliku nekog log fajla, ali bih voleo da se poigram i sa bazama, u cilju vežbe.
Na mom kućnom računaru bi bila bash skripta koja bi se pokretala automatski, a koja bi se u određenom vremenskom intervalu logovala na “portal” i ostavljala IP adresu, vreme, i eventualno neki drugi podatak, kao što je status ssh servera ili slično.
Nažvrljao sam i shemu, iako je, rekao bih, sve sasvim jasno :)
Mrzelo me da lepo crtam :)
U php-u nisam nikad radio, ali jesam dosta u C-u, pa mislim da mi ne bi bio problem da razumem neki komad php koda.
Da li neko ima ideju?
PS. Šta se dešava sa Ubuntu Forumom Srbije?
Obzirom da dobijam pitanja, kako na IRC-u tako i na blogu, da odgovorim svima jednim tekstom.
NAPOMENA: Ovo nije obaveštenje zvanične lokalne Ubuntu zajednice Srbije.
Ubuntu Srbija ima prostor na serveru zahvaljujući FSN-u. Na istom serveru su i sve njihove internet lokacije, kao i još nekoliko GNU/Linux zajednica: www.fsn.rs, debian.fsn.rs, fedora.fsn.rs…
Kao što vidite, na svim lokacijama se pojavljuje isto obaveštenje kao i kada pokušate da pristupite na ubuntu-rs.org. Obzirom da Ubuntu zajednica nema direktan kontakt sa davaocem prostora, sve što je moguće učiniti je proslediti preko FSN-a zahtev i čekati na rešenje problema.
Obzirom da sve češće postoje problemi sa serverom, administratori su krenuli u akciju traženja sponzora i već su u pregovorima sa nekim. Šta će biti i kada saznaćete od njih, ja baš i nisam ovlašćen za davanje takvih obaveštenja, ali čisto da znate da se radi na popravljanju situacije.
Nadam se skorom rešenju trenutne situacije, i da će promena hostinga doneti stabilan rad portala Ubuntu zajednice.